Spuštajući se od Omiša prema jugu, Brela su se pobrinila da ne vridi ona glasovita: "što južnije, to tužnije", ali naravno, u penjačkom smislu. Biokovo - jedna od naših najviših i najlipših planina, još je jedan prirodni fenomen u ambijentu "tamo di planina dodiruje more", koji je zahvaljujući svojem izuzetnom obličju, značenju i prirodnom bogatstvu proglašen parkom prirode.

Samo sportsko penjanje i penjački sektori, nažalost, zauzimaju vrlo mali dio Biokova gdje je stina i njezina kvaliteta neupitna, a mogućnosti su uistinu neograničene. Da nije "Stupa solila" i "Borovca" di imamo nekoliko vrlo kvalitetnih, ali vrlo zapuštenih alpinističkih uspona koji se uzdižu i do 400m, "Brela" kao penjalište bila bi kao "šaka u oko" u odnosu na cjelokupan ambijent.

POVIJEST I NASTANAK PENJALIŠTA

I sada slijedi onaj najluđi dio priče, di su opet ključnu ulogu odigrali članovi HPD Mosor, kasnije osnivači našeg "Marulianusa".

1990. godine u Splitu, penjanje se razvijalo u svom uobičajeno - flegmatično - dalmatinskom ritmu. Ekipa penjača Ivica Matković, Ivica Franceschi, Hrvoje Kamenjarin, Zdravko Vrlić, Damir Rakocija i Fabijan Bonomi radili su visinski posao u Makarskoj, na fasadi neke zgrade, i kada su ih vidili neki lokalci počeli su govorit "vidili smo mi vas kako se verete po stini u Kričku (penjalište Brela je u stvari u mistu koje se zove Gornji Kričak)" našto je zavlada opći muk među ekipom i gomila upitnika u međusobnim pogledima: "Ako to nismo bili mi, ko je penja i di ???".

Nakon završenog radnog dana, spomenuta je ekipa ,vraćajući se u Split, svim silama pokušavala skužit di bi ta stina tribala bit. "Eno je!!!", škripa kočnica, ekipa izleće iz auta , trk prema stini i ...ništa - pre krušljivo. Amo dalje, drugi pokušaj - nova nada...opet ništa. Kako je već počea padat mrak, a oni polako gubili nadu, tako su prolazili kraj famoznog restorana uz cestu i - ugledali je. "To mora bit to" jednoglasno se zaključilo ali i nastavilo dalje prema Splitu jer je već pa mrak. Sutradan je ekipa samo prominila prevozno sredstvo, sili su u autobus i krenili u nepoznato. Iskrcali su se kraj famozne kućice na drituri prije Brela (di štopaje policija!) i krenili .... drito gori, ne putevima kojima se danas koristimo, nego ravno prema stini. Došli su do famoznog kamena sa dva-tri smjera i - ludilo - spitovi. Ekipa se skinila, počelo se penjat, dok su neki još malo produžili gori i imalo se šta i vidit... "Alo ljudi, dojite vamo, ode je gomila smjerova". 

Svi su trkali ka ludi po livom i desnom sektoru i nisu se mogli nagledat smjerova i to sa SPITOVIMA NA LIPILO. To je do tada bila naučna fantastika, spitovi su uopće bili raritet, a ovdje....

Otkriveno je pedesetak potpuno opremljenih smjerova, od kojih je dosta njih bilo i po dvi dužine.

Za shvatit vridnost toga pronalaska, morate znat da je tada pravi spit bilo moguće vidit samo u detalju i to onaj krunasti, koji se zabija ručnim spiterom.
Autori svih smjerova u Brelima su Austrijanci, Christian Hacker, Martin Simek, Joseph Reiner i Christian Miller. Oni su Austrijski turisti i penjači koji su uočili kvalitet stine i krajem osamdesetih uredili ovo penjalište. I danas oni (ili barem neki od njih) dolaze u Brela svake godine i prije nekog vremena su prespitali većinu uspona uspone novim inox spitovima na lipilo. Što se rada i napravljenog posla tiče, nemamo nikakve zamjerke na njihov trud i rad, dapače. Ljudi su napravili izuzetan posao i za to im skidamo kapu. Imamo zamjerku na neostvarene kontakte i nedavanje podataka lokalnim i hrvatskim penjačima, pa su rezultat toga smjerovi sa upitnicima koje onda članovi "Marulianusa" ispenju, ocijene i na koncu daju i ime, kako bi penjački vodič bia potpun, sa svim potrebnim podacima.

KARAKTERISTIKE STINE - STIL PENJANJA - SMJEROVI

Vrlo kvalitetna i vrlo kompaktna sportsko penjačka stina sa sportski uređenim dvo-dužinskim smjerovima uglavnom srednje teškoće. Južne je orijentacije i uglavnom je položenog nagiba koji tu i tamo prelaze u čistu vertikalu, s čak i pokojim prevjesićem. U jednom njenom dijelu, u drugoj dužini susrećemo se sa tri-četiri uspona koji ulaze u famozni strop, prvi u prirodnoj stini s kojim su se susreli splitski penjači i to na visini od 50-ak metara.

Brela su poznata kao "tarapana" za prste, s pločama gdje prevladavaju police, police i opet police. Male i velike, oštre i glatke, uvijek i svugdje-police. Ima nešto pukotina ali i nešto siga.

Penjanje na tehnički zahtjevnoj stini u Brelima karakteriziraju ploče, puno preciznosti i izdržljivosti. Vrlo je bitno imat kvalitetne penjačice s obzirom da položene sekcije često uopće nemaju nožišta, već se penje na čisto trenje. 

Stina je maksimalno iskorištena i ispunjena smjerovima, kako u širinu, tako i u visinu. Visina smjerova je od šest do sedamdeset metara (tri dužine), ocjene se kreću od vrlo laganih 4a uspona do 7c+, a stina broji oko 60 smjerova, a možete ih vidit na skici penjališta koja je u ovim trenutcima još u pripremi.

Oprema koju ćete zateći u Brelima na stini je vrlo kvalitetna, ka šta smo već rekli inox tipli na lipilo, na sidrištima su U-profili široki desetak centimetara, sa kukom za ubacivanje konopa.

OPREMA - VREMENSKI UVJETI - SEZONA

Za penjanje u Brelima, dovoljno je uže od 60m i 15 ukapčanja. Naravno i kakva gurtna za samoosiguranje na sidrištu ukoliko ćete penjati dvo-dužinski smjer, a kojih je ovdje hrpa. Silaz iz tih smjerova je abseilom.

NAPOMENA!

Naveli smo da su smjerovi prespitani novim materijalom ali moramo spomenuti da na nekim mistima ima pokoji sa starim spitovima koji su pocrnili, pa nisu preporučljivi za penjanje. Lako ih je prepoznati.

Napomenili smo da je stina južne orijentacije, i tko poznaje penjanje u Dalmaciji zna šta to znači. Dakle, svoje idealne uvjete Brela pružaju po zimi. Ipak i zime su nadaleko poznate po biokovskoj buri i hladnoći. Proliće i jesen su prihvatljivi, dok je lito - neizdrživo vruće. Moramo naglasit da ovdje obitava i glasovita zmija-otrovnica poskok, a kako penjalište i nije baš ludo posjećeno, veća je mogućnost da ga vidimo. Važno je znati da poskok "radi" do podne, a onda spava opijen suncem i tada je najopasniji.

KAKO DO BRELA

Ako krenemo iz Splita, Jadranskom magistralom prema Dubrovniku, u Brelima smo nakon 50km, cca 1 sat vožnje. Stina se vidi sa ceste, već smo rekli, kod legendarnog restorana na ravnici prije samog skretanja u mjesto Brela. Prepoznatljiva je i po još jednom detalju, velikim hrvatskim grbom u svom lijevom, zapadnom, dijelu. Skrenemo sa glavne ceste u Gornji Kričak, te pored vatrogasnoga doma gori, dalje prema skici prilaza.

POIST - POPIT - UBIT OKO

Ovaj je kraj nadaleko poznat po broju turista u sezoni, kada je ama baš sve popunjeno, počev od kampova, priko privatnog smještaja sve do hotela. Veliki je broj mogućnosti, ali najbolje je unaprid bukirat. Najkvalitetnije informacije dobiti ćete na broju TZ Brela 021 618 455 ili ovdje.

Van sezone, nema razloga za zabrinutost, samo dođite - mista ima svugdi.
Šta se tiče hrane, pića i izlazaka, Makarsko područje poznato je po malo višim cijenama negoli je to uobičajeno, ali ćete se zato provest odlično, Brela, Baška voda, Makarska, Tučepi - samo ti je auto potribno.

ETIKA - LOKALCI - ZAŠTITA OKOLIŠA

Biokovo je park prirode. Ovime je sve rečeno. Molimo sve penjače da ne ostavljaju svoje škovace, kako ispod same stine, tako i po prilazima. Ispod same stine ima zgodno misto za prenoćište i eventualno gradelavanje, pa napominjemo da je od 01.06. do 31.09. na snazi zakon o zabrani loženja vatre na otvorenom. Naime, kao i cila Dalmacija, i ovaj kraj ima velikih problema s požarima.
Podno stine privatna su zemljišta i polja, a ima i nekoliko nastambi-ljetnih kuća. Ako trenutno nema nikoga, to ne znači da nitko ne dolazi i ne boravi u njima. Možeš proći tuda, ali ne diraj ništa. Vlasnici znaju ko smo i kakvi smo i uvik će ti se javit ali u slučaju bilo kakvog ekscesa, najviše problema imati će lokalni penjači.

ZA KRAJ

Želimo vam ugodno penjanje i dobru zabavu!
Sve promjene, novosti sa stine i sl. možete pronaći ovdje, a ako imate kakva pitanja slobodno se javite na info@marulianus.hr

- opis penjališta
- skica penjališta i popis smjerova
- galerija slika
- dodatne informacije o smjerovima